Dana 14.12.2021. godine održana je završna konferencija projekta METRO preko Zoom platforme na kojoj je sudjelovalo oko 40 zainteresiranih sudionika iz privatnog i javnog sektora iz područja brodogradnje, turizma i pomorstva
Glavni cilj projekta METRO, ukupne vrijednosti 2.959.605,20 €, financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa INTERREG VA Italija-Hrvatska 2014.-2020., bio je poboljšanje kvalitete, sigurnosti i ekološke održivosti pomorskog transporta promicanjem multimodalnosti i eko-inovativnih rješenja za pomorski i obalni promet u programskom području Italije i Hrvatske.
Projekt METRO službeno je započeo s provedbom na kick-off sastanku održanom u Trstu dana 20. veljače 2019. godine. Partnerstvo na projektu METRO uključivalo je institucije s raznolikom stručnošću: Sveučilište u Trstu kao vodeći partner, Wartsila Italia Spa, Port Network Authority of the Eastern Adriatic Sea, TEHNOMONT - BRODOGRADILIŠTE PULA d.o.o., Istarska Razvojna Agencija – Ida d.o.o., SVEUČILIŠTE U RIJECI - TEHNIČKI FAKULTET i Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet.
U sklopu ovog prekograničnog projekta izrađene su detaljne analize postojeće infrastrukture vezane uz razvoj stanica za punjenje hibridnih plovila i pomorske analize plovnih putova u Jadranskom moru, a fokus je bio na postojećim trajektnim linijama Brestova – Porozina i Split – Ancona. Također su projektirana dva plovila za smanjenje emisija CO2, a uz to je predložena i nova zelena ruta koja povezuje luke Trst i Pulu koristeći jedan od projektiranih brodova prateći analizu prometnih tokova. Analiziran je utjecaj infrastrukture u vidu održivosti potrebne za pravilno korištenje punionica za nove brodove te su predložene odgovarajuće izmjene lučkih elektroenergetskih sustava, kad god je to potrebno. Konačno, izrađen je i akcijski plan za implementaciju novih zelenih ruta.
Završnu konferenciju je otvorio voditelj projekta dr. Andrea Vicenzutti sa Sveučilišta u Trstu gdje je pozdravio sve prisutne te objasnio glavne ciljeve i rezultate postignute kroz METRO projekt u protekle tri godine. Osim toga, objasnio je kako su zadaci bili podijeljeni kroz provedbu projekta, te ulogu svakog partnera u pojedinom radnom paketu.
U nastavku je svaki projektni partner pojedinačno prezentirao postignute rezultate. Najprije je g. Lorenzo Brigati iz Wartsila Italia održao prezentaciju na temu „ Održivi pogonski sustavi uz korištenje stvarnih podataka o plovilima“. Zatim je g. Obrad Kuzmanović iz tvrtke Flowship design (vanjski stručnjaci za brodogradilište Tehnomont) predstavio „ Ekološki prihvatljiva hibridna plovila za rute srednjeg dometa“, nakon čega je provedena interaktivna anketa s pitanjima vezanim za pomorstvo.
Nakon provedene ankete, projektni partneri nastavili s prezentacijama te je prof. dr. sc. Roko Dejhalla s Tehničkog fakulteta iz Rijeke predstavio „Hibridnu studiju plovila: FEM, CFD i pomorske analize” koja je razvijena u suradnji s ostalim projektnim partnerima. Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Cuculić s Pomorskog fakulteta u Rijeci predstavio je glavne izazove u implementaciji hibridnih električnih stanica za punjenje trajekata razvijenih u okviru radnog paketa br. 4 „Tehnička infrastruktura i regulatorni scenarij“.
G. Stefano Bevilacqua iz Port Network Authority of the Eastern Adriatic Sea predstavio je „Ekološku održivost i energetsku učinkovitost u lukama Trst i Monfalcone“, a g. Andi Kalčić iz Istarske razvojne agencije je održao završnu prezentaciju „Akcijski plan za uspostavu novih turističkih ruta temeljenih na plovilima zelene tehnologije“ i predstavio pilot aktivnosti koje je provela Istarska razvojna agencija u Istarskoj županiji – postavljanje 3 interaktivna ekrana u gradovima Pula, Poreč i Rabac te uređaj za brojanje putnika u luci Pula.
Konačno, dr. Andrea Vicenzutti je zaključio konferenciju analizirajući rezultate anketa te završno napomenuvši: „Poznato je da je elektrifikacija jedan od načina poboljšanja ekološke održivosti pomorskog prometa. Međutim, budući da je okvir pomorskog prometa vrlo složen, rezultati mjera za smanjenje njegovog utjecaja na okoliš ovise o različitosti podataka i parametara. Brodove je potrebno drugačije projektirati, ovisno o njihovoj vrsti, veličini, ruti i operativnom ciklusu kako bi se pružile očekivane prednosti. Lučka infrastruktura također mora biti pravilno pripremljena kako bi u potpunosti podržala nove zelene brodove, inače bi ukupni rezultati mogli biti narušeni. Regulatorni okvir se mora ažurirati kako bi uključio nove tehnologije i ekološki održiva rješenja kako bi se omogućilo njihovo širenje. Stoga, projektiranje održivijeg transportnog sustava zahtijeva integrirani pristup, koji polazi od pojedinačnih tehnologija i komponenti, ali se mora proširiti na točki razmatranja svih međusobno povezanih elemenata uključenih u transport nečega s jedne točke svijeta na drugu.”